utorak, 31. svibnja 2016.

Predstavljanje mračne trijade

Paradigma za definiranje patologije 'otuđenja djeteta od roditelja' se mijenja.
Gardner je sve zaveo na pogrešan put kad je naveo da 'otuđenje djeteta od roditelja' predstavlja jedinstveni novi oblik patologije koja nije povezana ni s jednim drugim postojećim oblikom patologije u području mentalnog zdravlja – 'novi sindrom'.
Gardner je bio u krivu. Patologija 'otuđenja djeteta od roditelja' NIJE jedinstveni 'novi sindrom'. Ona je izraz uspostavljenih i definiranih oblika patologije poremećaja ličnosti, patologije obiteljskih sustava i patologije traume privrženosti.

Nekompatibilne paradigme

Obiteljska patologija koja se uobičajeno naziva 'otuđenje djeteta od roditelja' NE MOŽE istodobno biti jedinstveni potpuno novi oblik patologije – 'novi sindrom' – koji nije povezan ni s jednim drugim oblikom patologije u području mentalnog zdravlja – kako je to Gardner nazvao SOR* – i istodobno biti izraz uspostavljenih i definiranih oblika postojeće patologije.
Ili je to novi oblik patologije, ili je otprije postojeći oblik patologije. Ne može biti oboje istodobno.
Paradigma se mijenja.
I kad se paradigma mijenja, kad se patologija 'otuđenja djeteta od roditelja' potpuno definira unutar standardnih i uspostavljenih psihologijskih principa i konstrukata, bogatstvo postojećih istraživanja odmah postaje dostupno za procjenu, dijagnosticiranje i tretman te obiteljske patologije.
Kad se jednom paradigma promjeni, kad se patologija 'otuđenja djeteta od roditelja' definira u cjelosti unutar standarda i uspostavljenih psihologijskih principa i konstrukata, SVI stručnjaci mentalnog zdravlja mogu se smatrati ODGOVORNIMA za profesionalne kompetencije u području standardnih i uspostavljenih psihologijskih principa i konstrukata sadržanih u patologiji koja se obično naziva 'otuđenje djeteta od roditelja'.

Klinička psihologija

U kliničkoj psihologiji ne postoji ništa poput 'otuđenja djeteta od roditelja' i ne postoji ništa poput 'terapije reunifikacije'.
U kliničkoj se psihologiji ova patologija definira kao patogeno roditeljstvo (koje stvara patologiju u djeteta putem aberantnih i poremećenih roditeljskih postupaka) i postoji terapija obiteljskih sustava koja prekida među-generacijski savez djeteta s narcisoidnim/(graničnim) roditeljem.

DSM-5 dijagnoza

Dijagnoza Sindroma otuđenja djeteta od roditelja nije u DSM-5.
Patogeno roditeljstvo koje stvara značajnu razvojnu patologiju u djeteta (dijagnostički pokazatelj 1), patologija poremećaja osobnosti u djeteta (dijagnostički pokazatelj 2) i psihijatrijska patologija deluzija u djeteta (dijagnostički pokazatelj 3) predstavljaju DSM-5 dijagnozu V995.51 Psihičko zlostavljanje djeteta, potvrđeno.
Kad učinimo pomak prema definiranju patologije 'otuđenja djeteta od roditelja' potpuno unutar standarda i uspostavljenih psihologijskih principa i konstrukata, ta se patologija nalazi se na str. 719 DSM-5, a dijagnoza je V995.51 Psihičko zlostavljanje djeteta, potvrđeno.
Paradigma se mijenja. Era definicije 'novog sindroma' je završena. Model 'novog sindroma' Gardnerijanskog SOR-a je kriva paradigma koja nije proizvela ništa osim 30 godina prijepora, strahovite profesionalne nekompetencije i trajne obiteljske tragedije 'otuđenja djeteta od roditelja'.

Promjena paradigme

Dolazi nova era u dijagnosticiranju i tretmanu obiteljske patologije 'otuđenja djeteta od roditelja', u kojoj se ta obiteljska patologija definira u cjelosti unutar standarda i priznatih psihologijskih principa i konstrukata.
Znat ćete koju paradigmu stručnjaci mentalnog zdravlja slijede prema tomu koje pokazatelje koriste pri dijagnosticiranju patologije; jednistvenih 8 simptoma koji dokazuju Gardnerijanski SOR ili 3 standardna pokazatelja simptoma prema modelu koji se temelji na privrženosti.
Obje paradigme ne mogu istodobno biti istinite. Ili je istinita patologija 'novog sindroma' koju zastupa Gardnerijanski SOR model s 8 simptoma koji nisu povezani ni s jednim drugim oblikom patologije u području mentalnog zdravlja, ili je u pitanju obiteljska patologija kao izraz standardnih i priznatih oblika patologije (roditeljska trauma privrženosti prenesena od strane patologije poremećaja ličnosti toga roditelja) – model koji se temelji na privrženosti s 3 dijagnostička pokazatelja.
Logički je nemoguće da obje budu istinite.
Ako je obiteljska patologija jedinstveni 'novi sindrom', onda ona nije manifestacija priznatih oblika patologije.
Ako je obiteljska patologija manifestacija priznatih oblika patologije, onda nije jedinstveni 'novi sindrom'.
Jedno od toga je istina, drugo nije.
Koje je istina?
U knjizi Foundations, dajem opsežan opis te patologije, koja predstavlja:
·       Među-generacijski prijenos traume privrženosti iz djetinjstva narcisoidnog/(graničnog) roditelja s kojim je dijete u savezu, u postojeće obiteljske odnose;
·       Prenose je crte ličnosti narcisoidnog/(graničnog) roditelja s kojim je dijete u savezu, a koje su proizvod roditeljeve traume privrženosti iz djetinjstva
·       Formiran je među-generacijski savez između odabranog narcisoidnog/(graničnog) roditelja s kojim je dijete u savezu, a protiv ciljanog roditelja.
Dodatak patologije splittinga koja je karakteristika ličnosti narcisoidnog/(graničnog) roditelja pretvara već patološki među-generacijski savez ('izopačeni trokut' – Haley) u posebno zarazan i zloćudan oblik koji nastoji potpuno prekinuti odnos djeteta s ciljanim roditeljem.
No, to nije sve.....
Vrijeme je da zaronimo dublje, da upotpunimo rad na definiranju povezanosti patologije 'otuđenja djeteta od roditelja' pomoću priznatih psiholoških principa i konstrukata profesionalne psihologije. Znastveno uspostavljenih konstrukata. Empirijski utemeljenih konstrukata; zasnovanih na dokazima.

Psihološka kontrola djeteta

U svojoj knjizi, Intrusive Parenting: How Psychological Control Affects Children and Adolescents**, koju je objavila American Psychological Association, Brian Barber i njegova kolegica, Elizabeth Harmon, utvrđuju i opisuju 40 empirijski utemeljenih znanstvenih studija koje pokazuju psihilošku kontrolu roditelja nad djecom.
Prema Barber i Harmon:
"Psihološka kontrola odnosi se na roditeljska ponašanja koja su intruzivna i manipulativna u odnosu na dječje misli, osjećaje i privrženost roditeljima." (Barber & Harmon, 2002, str. 15; naglašavanje dodano)
Prema Stone, Buehler, & Barber:
"Centralni elementi psihološke kontrole i intruzije u djetetov psihički svijet i definiciju sebe samoga, jesu pokušaji roditelja da manipuliraju djetetovim mislima i osjećajima pomoću izazivanja krivnje, srama i tjeskobe. Psihološka se kontrola razlikuje od kontrole ponašanja po tomu što roditelj pokušava kontrolirati, ne ponašanje, već misli i osjećaje djeteta, koristeći kritiziranje, dominaciju ili izazivanje krivnje ili tjeskobe." (Stone, Buehler, and Barber, 2002, str. 57; naglašavanje dodano)
U Journal of Emotional Abuse, Kerig opisuje roditeljsku psihološku kontrolu djeteta:
" Umjesto da djetetu izravno kaže što da učini ili misli, kako to čini roditelj koji kontrolira ponašanje, roditelj koji psihološki kontrolira dijete koristi neizravne znakove i odgovara induciranjem krivnje ili uskratom ljubavi ako se dijete odbije povinovati. Ukratko, intruzivni roditelj nastoji manipulirati djetetovim mislima i osjećajima na takav način da će se djetetova psiha povinovati željama roditelja." (Kerig, 2005, str. 12; naglašavanje dodano)
Soenens i Vansteenkiste opisuju različite metode koje se koriste za postizanje roditeljske psihološke kontrole djeteta:
"Psihološka se kontrola može služiti različitim roditeljskim taktikama, uključujući (a) induciranje krivnje, što znači korištenje strategija za induciranje osjećaja krivnje radi pritiska na dijete da se povinuje zahtjevima roditelja; (b) uvjetovanjem ili uskratom ljubavi, gdje roditelji uvjetuju svoju pažnju, interes, brigu i ljubav djetetovim prihvaćanjem standarda roditelja; (c) izazivanjem tjeskobe da bi se djeca povinovala zahtjevima roditelja; i (d) uništavanjem djetetova kuta gledanja, što se odnosi na roditeljsko ograničavanje djetetovih spontanih izraza razmišljanja i osjećaja." (Soenens & Vansteenkiste, 2010, str. 75)
Roditeljska psihološka kontrola predstavlja narušavanje psihičkog integriteta djeteta.
"Osnovni je utjecaj psihološke kontrole nad djetetom narušavanje self-system-a*** djeteta." (Barber & Harmon: 2002, str. 24; naglašavanje dodano)
Barber and Harmon referenciraju se na priznato istraživanje u vezi sa štetom koju ovo narušavanje djetetova psihološkog integriteta ima na dijete:
"Brojni elementi djetetova selfa-u-odnosu-s-roditeljem uočeni su kao narušeni zbog psihološki kontrolirajućeg ponašanja nad:
Individualnošću (Goldin, 1969; Kurdek, i sur., 1995; Litovsky & Dusek, 1985; Schaefer, 1965a, 1965b, Steinberg, Lamborn, Dornbusch, & Darling, 1992);
Individuacijom (Barber i sur., 1994; Barber & Shagle, 1992; Costanzo & Woody, 1985; Goldin, 1969, Smetana, 1995; Steinberg & Silverberg, 1986; Wakschlag, Chase-Landsdale & Brooks-Gunn, 1996 1996);
Nezavisnošću (Grotevant & Cooper, 1986; Hein & Lewko, 1994; Steinberg i sur., 1994);
Stupnjem psihološke distance između roditelja i djece (Barber i sur., 1994);
i ugrožavanjem privrženost roditeljima (Barber, 1996; Becker, 1964)." (Barber & Harmon, 2002, str. 25; naglašavanje dodano).
Istraživanja od strane Stone, Buehler, i Barber uspostavljaju poveznicu između roditeljske psihološke kontrole djece i bračnog sukoba:
"Ova je studija provedena na dva uzorka mladih. Prvi čine mladi koji žive u Knox County, Tennessee. Drugi čine mladi koji žive u Ogden, Utah." (Stone, Buehler, i Barber, 2002, str. 62)
"Analize otkrivaju da varijabilnost psihološke kontrole koju primjenjuju roditelji nije slučajna, već je povezana sa sukobom među roditeljima, posebice s prikrivenim sukobom. Više razine prikrivenog sukoba u bračnom odnosu povećavaju vjerojatnost da će roditelji na svojoj djeci primijeniti psihološku kontrolu. Ovo zato može biti tjeskoba koja upravlja i roditeljskom psihološkom kontrolom i prikrivenim sukobom. Oboje dijele karakteristike koje ih određuju, posebice kvalitete intruzivnosti, neizravnosti i manipulacije." (Stone, Buehler, i Barber, 2002, str. 86; naglašavanje dodano)
Stone, Buehler i Barber nude objašnjenje za svoj nalaz da je intruzivna psihološka kontrola djece povezana s visokom razinom sukoba među supružnicima:
"Koncept trokuta" objašnjava način na koji se bilo koje troje ljudi odnosi međusobno i na koji uključuje ostale u svoje emocionalne odnose" (Bowen, 1989, str. 306). U okruženju sukoba koji je ispunjen tjeskobom, treća se osoba triangulira, bilo privremeno ili trajno, da bi olakšala osjećaje tjeskobe partnera koji su u sukobu. U pravilu je ta treća osoba izložena uznemirujućem ozračju koje izaziva tjeskobu. Npr., dijete može postati žrtveni jarac ili fokus interesa, čime se napetosti iz bračne dijade prenose na dijadu roditelj-dijete. Nerazriješena napetost u bračnom odnosu može se preliti na odnos roditelj-dijete putem roditeljskog korištenja psihološke kontrole kao načina da se osigura i zadrži snažni emocionalni savez i razina podrške od strane djeteta. Kao posljedica toga, triangulirano bi se dijete moglo osjećati pod pritiskom ili obveznim slušati i suglasiti se s pritužbama jednog roditelja protiv drugoga. Rezultira enmeshmentom¨ i među-generacijskim savezom, što je primjer roditeljskog korištenja psihiloške kontrole jednog roditelja da bi prisilno stvorio i zadržao emocionalni savez roditelj dijete, a protiv drugog roditelja (Haley, 1976; Minuchin, 1974)." (Stone, Buehler, i Barber, 2002, str. 86-87; naglašavanje dodano)
Ovo je sve napisano temeljem priznatih psihologijskih principa i konstrukata. Nema potrebe predlagati jedinstveni novi oblik patologije – 'novi sindrom' – konstrukt SOR-a je nepotreban, i destruktivan je onoliko koliko dijeli struku mentalnog zdravlja i dopušta profesionalnoj nekompetentnosti da nesmetano cvate.
Trebamo profesionalnu ozbiljnost koja je potrebna da bi se definirala obiteljska patologija 'otuđenja djeteta od roditelja' U CJELOSTI unutar uspostavljenih i priznatih psihologijskih principa i konstrukata.

Mračna trijada

Vidjeli ste kako stalno definiram patologiju ličnosti roditelja kao 'narcisoidni/(granični)'. To je uglavnom točno, ali je sad vrijeme započeti sa još detaljnijom definicijom ovoga konstrukta patologije ličnosti roditelja.
Ta se patologija naziva Mračna trijada. Ona je skup tri crte ličnosti: 1) Narcisoidnost, 2) Makijavelizam (cinična manipulacija radi postizanja vlastitih ciljeva) i 3) Psihopatija. Izraz Mračna trijada za ovu konstelaciju karakteristika ličnosti skovali su 2002. (prije više od desetljeća) Paulhus i Williams:
"Prvi put korišten od strane Paulhusa i Williamsa (2002), naziv Mračna trijada odnosi se na skup tri izdvojene ali povezana antisocijalne crte ličnosti: Makijavelizam, narcisoidnost i psihopatiju. Svaka od crta ličnosti unutar Mračne trijade povezana je s osjećajima superiornosti i privilegiranosti. To, uz nedostatak kajanja i empatije, često pojedince koji imaju visoko izražene ove društveno zlonamjerne crte ličnosti, navodi na iskorištavanje drugih za vlastitu korist." (Giammarco & Vernon, 2014, str. 23)
Prema Paulhusu i Williamsu (2002):
"Usprkos njihovu različitu ishodištu, ličnosti koje sadrže ovu Mračnu trijadu dijele brojne zajedničke karakteristike. Sve tri, u različitim stupnjevima, čine socijalno zlonamjerni karakter, s tendencijama ponašanja prema samo-promociji, emocionalnoj hladnoći, prijevarnosti i agresivnosti. U kliničkoj se literaturi veze unutar te trijade opažaju već dulje vrijeme (npr., Hart & Hare, 1998). Nedavni razvoj nekliničkih mjerenja svih triju konstrukata omogućio je procjenu empirijskih povezanosti u normalnoj populaciji. Rezultat je da sad imamo empirijske dokaze za preklapanja: (a) Makijavelizma s psihopatijom (Fehr, Samsom, & Paulhus, 1992; McHoskey, Worzel, & Szyarto, 1998), (b) narcisoidnosti s psihopatijom (Gustafson & Ritzer, 1995), i (c) Makijavelizam s narcisoidnošću (McHoskey, 1995).” (Paulhus & Williams, 2002, str. 557; naglašavanje dodano)
Postoji i varijacija Mračne trijade koja je također utvrđena, a naziva se Ranjiva mračna trijada  (Miller, Dir, Gentile, Wilson, Pryor, & Campbell, 2010). Ona se sastoji od:
1) Ranjive, umjesto grandiozne narcisoidnosti,
2) Manipulativne psihopatije,
3) Graničnih crta ličnosti.
"U ovom istrživanju navodimo postojanje druge trijade – takve koja uključuje stilove ličnosti sastavljene od mračnih i emocionalno ranjivih crta ličnosti... Dijelovi ove pretpostavljene ranjive mračne trijade (VDT – Vulnerable Dark Triad), uključivali bi (a) psihopatiju faktora 2, (b), ranjivu narcisoidnost i (c) granični poremećaj ličnosti (BPD – borderline personality disorder)." (Miller, Dir, Gentile, Wilson, Pryor, & Campbell, 2010, str. 1530)
"Vjerujemo da postojeći dokazi potvrđuju postojanje druge 'mračne' trijade, koju karakteristira antagonistički interpersonalni stil i emocionalna ranjivost... Svi za koje je nađeno da pate od Ranjive mračne trijade pokazali su značajnu povezanost sa sličnim ishodišnim čimbenicima, poput retrospektivnih samoiskaza o zlostavljanju u djetinjstvu, i o hladnijem, više obezvrijeđujućem roditeljskom stilu." (Miller, Dir, Gentile, Wilson, Pryor, & Campbell, 2010, str. 1554)
Mjere za procjenu osobnosti temeljem samoiskaza također su razvijene da bi se procijenile sadržane crte ličnosti poput:
Narcisoidnost: Narcissistic Personality Inventory (Raskin & Hall, 1979)
Makiavelizam: MACH-IV (Christie & Geis, 1970)
Subklinička psihopatija: Self-Report Psychopathy Scale-III (Williams, Paulhus, & Hare, 2009).
Također su razvijene i mjere samoiskaza za specifičnu procjenu konstelacije ličnosti Mračne trijade,
Dark Triad: Short Dark Triad (SD3) scale (Jones & Paulhus, 2014)
Sve su ovo skale samoiskaza, što znači da su, zbog same prirode samoiskaza, sve podložne netočnostima u kliničkom okruženju. Ipak, ove nam mjere daju početnu poziciju za razvoj mjernog instrumenta koji bi bio koristan u kliničkom okruženju.
Osim toga, istraživanja sržnih karakteristika ličnosti koja ujedinjuju ove tri 'mračne' crte ličnosti i koje čine Mračnu trijadu, pri opsežnoj su procjeni ličnosti povezala Mračnu trijadu s niskim rezultatom na skali H (Honesty-Humility¨¨), HEXACO (Book, Visser, & Volk, 2015; Lee, & Ashton, 2012). Za početak bi zato HEXACO trebao biti uključen u sve procjene radi roditeljske skrbi, sa specifičnim fokusom na tumačenju skale H.
Istraživanja su također povezala konstelaciju ličnosti Mračne trijade s odustvom empatije:
Jonason, P. K. and Krause, L. (2013). The emotional deficits associated with the Dark Triad traits: Cognitive empathy, affective empathy, and alexithymia.Personality and Individual Differences, 55, 532–537
Wai, M. and Tiliopoulos, N. (2012). The affective and cognitive empathic nature of the dark triad of personality. Personality and Individual Differences, 52, 794–799
S osvetoljubivošću u ljubavnim odnosima:
Giammarco, E.A. and Vernon, P.A. (2014). Vengeance and the Dark Triad: The role of empathy and perspective taking in trait forgivingness. Personality and Individual Differences, 67, 23–29
Rasmussen, K.R. and Boon, S.D. (2014). Romantic revenge and the Dark Triad: A model of impellance and inhibition. Personality and Individual Differences, 56, 51–56 
S laganjem, manipulativnim izmišljanjem i obmanjivanjem:
Jonason, P.K., Lyons, M. Baughman, H.M., and Vernon, P.A. (2014). What a tangled web we weave: The Dark Triad traits and deception. Personality and Individual Differences, 70, 117–119
Baughman, H.M., Jonason, P.K., Lyons, M., and Vernon, P.A. (2014). Liar liar pants on fire: Cheater strategies linked to the Dark Triad. Personality and Individual Differences, 71, 35–38
S patologijom privrženosti:
Jonason, P.K., Lyons, M., and Bethell, E. (2014). The making of Darth Vader: Parent–child care and the Dark Triad. Personality and Individual Differences, 67, 30–34
I s visoko-konfliktnim obrascima komunikacije:
Horan, S.M., Guinn, T.D., and Banghart, S. (2015).Understanding relationships among the Dark Triad personality profile and romantic partners’ conflict communication. Communication Quarterly, 63, 156-170.
Ovaj posljednji rad o vezi između Mračne trijade i visoko-konfliktnog komunikacijskog stila posebno je važan. On je ispitao povezanost ličnosti Mračne trijade sa skupinom visoko-konfliktnih komunikacijskih obrazaca koji su prije definirani u literaturi o komunikaciji. Prema Horanu, Guinnu i Banghartu:
Važno je kako pojedinci komuniciraju tijekom sukoba. Prethodne analizirane studije naglašavaju da je osobnost važna u razumijevanju toga procesa. Četiri konfliktne poruke koje su privukle akademsku pozornost jesu: prijezir, kritiziranje, isključivanje i defenzivnost.
"Prijezi uključuje izjave koje dolaze iz relativne pozicije superiornosti... 'Ti si idiot'";
"Kritiziranje sadrži pritužbe na deficite u ličnosti partnera... 'Uvijek govoriš o sebi. Tako si sebičan'";
"Isključivanje se sastoji od povlačenja iz interakcije";
"Defenzivnost opisuje samo-zaštitu u obliku zauzimanja pozicije 'uvrijeđene indignacije ili nevine žrtve'" (Gottman, 1993, str. 62).
"Takva ponašanja mogu se iskazivati zajedno, uz 'proces kaskade pri kojem kritiziranje vodi do prijezira, koji vodi do defenzivnosti, koja vodi do isključivanja" (Gottman, 1993, str. 62). "Zajedno su te konfliktne poruke poznate kao Četiri jahača¨¨¨ (Gottman, 1993)." (Horan, Guinn, & Banghart. 2015, 159; naglašavanje dodano)
"Nedavno su Fowler i Dillow (2011) ispitali kakve orijentacije privrženosti predviđaju Četiri jahača. Našli su da je anksiozna privrženost predviđala povećano korištenje Četiri jahača, te da je izbjegavajuća privrženost predviđala korištenje isključivanja u komunikaciji. Njihovi nalazi potvrđuju važnost proučavanja inidividualnih crta ličnosti, ili predispozicija, i povezanost s Četiri jahača; sličan je pristup korišten pri proučavanju Mračne trijade." (Horan, Guinn, & Banghart. 2015, str. 160)
Istraživanje Horana, Guinna, and Bangharta testiralo je niz hipoteza:
"Hipoteze 1a – 1c ispitivale su odnos između strukture ličnosti Mračne trijade i općenite prirode sukoba među partnerima. Rezultati su pokazali da su pojedinci koji s višim razinama Makijavelizma, subkliničke psihopatije i subkliničke narcisoidnosti, tendirali višim razinama nesuglasica s partnerima i da su takve konfliktne rasprave bile i intenzivne i neprijateljske." (Horan, Guinn, & Banghart. 2015, str. 165)
"Hipoteza 2 odnosila se na odnos između strukture ličnosti Mračne trijade i korištenja Četiri jahača tijekom sukoba s partnerom. Korelacije su otkrile da su pojedinci koji su imali viši stupanj Makijavelizma i subkliničku psihopatiju, pokazali veću uporabu prijezira, kritiziranja, isključivanja i defenzivnosti. Sličnu je sliku pokazala i narcisoidnost s iznimkom ometanja."
Temeljem istraživačke literature:
SVI stručnjaci mentalnog zdravlja koji se bave procjenom, dijagnosticiranjem i tretmanom obitelji u visoko-konfliktnom razvodu, trebaju posjedovati traženo profesionalno znanje i ekspertizu koja je potrebna za procjenu konstelacije ličnosti Mračne trijade i Ranjive mračne trijade.
Temeljem istraživačke literature:
SVA vještačenja roditeljske podobnosti pri sporu oko roditeljske skrbi trebala bi uključivati HEXACO inventar ličnosti radi procjene na H skali (Honesty-Humility).

Zlo i Mračna trijada

Jedan rad koji su napisali Book, Visser i Volk, navodi da srž Mračne trijade predstavlja suštinu zla:
"Zlo je koncept koji je mnogima poznat, ali ga je teško definirati i proučavati. Kao psiholozima, nama je cilj prevesti ovaj lingvistički koncept zla u mjerljivi aspekt individualnih razlika u crtama ličnosti i/ili ponašanjima pojedinca (npr. psihopatiji; Hare, 2003). Nedavno su Paulhus i Williams (2002) pokušali rastumačiti 'zlo' unutar Mračne trijade (Book, Visser, i Volk, 2015, str. 29)
"Razumijevanje prirode 'zla' zbog puno je raloga veliki izazov. Produktivni psihološki pristup tom problemu jest proučavanje antisocijalnih crta ličnosti koje se povezuju s negativnim ishodima. Jedan je takav pristup imao zajedno grupirane tri antisocijalne crte ličnosti poznate kao Mračna trijada: Makijavelizam, Narcisoidnost i Psihopatiju. Istraživači su predlagali različite modele za bi došli do zajedničke srži ovih antisocijalnih ličnosti – srži koja bi se lako mogla smatrati psihološkim ekvivalentom srži 'zla'. " (Book, Visser, and Volk, 2015, p. 29)
"Naše dvije studije predstavljaju prvu empirijsku usporedbu svih velikih teorija koje objašnjavaju srž Mračne trijade, skupine crta ličnosti koje se uklapaju u definiciju zla (evil) na engleskom jeziku." (Book, Visser, and Volk, 2015, str. 36)
"Uzeta skupa, ova objašnjenja nude kompletan adaptivni, razvojni i ekološki okvir za objašnjenje prisutnosti 'zla' u crtama ličnostima i ponašanjima nekih pojedinaca. Pojedinci se rađaju s različitim predispozicijama prema središnjim vrijednostima HEXACO crta ličnosti (Lewis & Bates, 2014). Te se predispozicije modificiraju pod utjecajem okoline i događaja (James & Ellis, 2013), što rezultira skupom crta ličnosti u odrasle osobe (tj. Mračnom trijadom) koje se pokazuju kao antisocijalno ponašanje u pokušajima da se maksimizira evolucijska sposobnost preživljavanja pojedinca unutar datog okolinskog konteksta (Jonason i sur., 2010).” (Book, Visser, i Volk, 2015, str. 36)
"Zato sa sigurnošću možemo preporučiti HEXACO kao mjerni alat izbora posebno za razumijevanje srži Mračne trijade, i općenito psihološkog koncepta 'zla'." (Book, Visser, i Volk, 2015, str. 36)
Kad jednom učinimo pomak u paradigmi za definiranje patologije 'otuđenja od roditelja' i odmaknemo je od neispravnog modela 'novog sindroma' koji predlaže Gardnerijanski SOR s 8 jedinstvenih simptoma i počnemo definirati patologiju 'otuđenja djeteta od roditelja' u cjelosti unutar standarda i prihvaćenih psihologijskih prinicipa i konstrukata, rješenje za patologiju 'otuđenja djeteta od roditelja' postaje odmah dostupno; tri su dijagnostička pokazatelja, te je DSM-5 dijagnoza V995.51 Psihičko zlostavljanje djeteta, potvrđeno.
Patogeno roditeljstvo nije pitanje koji će roditelj imati skrb nad djetetom, to je pitanje zaštite djeteta.

Reference

Barber, B. K. (Ed.) (2002). Intrusive parenting: How psychological control affects children and adolescents. Washington, DC: American Psychological Association.
Barber, B. K. and Harmon, E. L. (2002). Violating the self: Parenting psychological control of children and adolescents. In B. K. Barber (Ed.), Intrusive parenting (pp. 15-52). Washington, DC: American Psychological Association.
Baughman, H.M., Jonason, P.K., Lyons, M., and Vernon, P.A. (2014). Liar liar pants on fire: Cheater strategies linked to the Dark Triad. Personality and Individual Differences, 71, 35–38
Book, A., Visser, B.A., and Volk, A.A. (2015). Unpacking ‘‘evil’’: Claiming the core of the Dark Triad. Personality and Individual Differences 73 (2015) 29–38
Christie, R. C., & Geis, F. L. (1970). Studies in Machiavellianism. New York: Academic Press.
Giammarco, E.A. and Vernon, P.A. (2014). Vengeance and the Dark Triad: The role of empathy and perspective taking in trait forgivingness. Personality and Individual Differences, 67, 23–29
Horan, S.M., Guinn, T.D., and Banghart, S. (2015).Understanding relationships among the Dark Triad personality profile and romantic partners’ conflict communication. Communication Quarterly, 63, 156-170.
Jonason, P.K. and Krause, L. (2013). The emotional deficits associated with the Dark Triad traits: Cognitive empathy, affective empathy, and alexithymia.Personality and Individual Differences, 55, 532–537
Jonason, P.K., Lyons, M. Baughman, H.M., and Vernon, P.A. (2014). What a tangled web we weave: The Dark Triad traits and deception. Personality and Individual Differences, 70, 117–119
Jonason, P.K., Lyons, M., and Bethell, E. (2014). The making of Darth Vader: Parent–child care and the Dark Triad. Personality and Individual Differences, 67, 30–34
Jones, D.N. and Paulhus, D.L. (2014). Introducing the Short Dark Triad (SD3): A Brief measure of dark personality traits. Assessment, 21, 28-41.
Kerig, P.K. (2005). Revisiting the construct of boundary dissolution: A multidimensional perspective. Journal of Emotional Abuse, 5, 5-42.
Miller, J.D., Dir, A., Gentile, B., Wilson, L., Pryor, L.R., and Campbell, W.K. (2010). Searching for a Vulnerable Dark Triad: Comparing Factor 2 psychopathy, vulnerable narcissism, and borderline personality disorder. Journal of Personality, 78, 1529-1564.
Lee, K., and Ashton, M. C. (2012). The H factor of personality: Why some people are manipulative, self-entitled, materialistic, and exploitative —and why it matters for everyone. Waterloo, Canada: Wilfrid Laurier University Press.
Paulhus, D. L., & Williams, K. M. (2002). The dark triad of personality: Narcissism, Machiavellianism, and psychopathy. Journal of Research in Personality, 36, 556–563.
Raskin, R. N. and Hall, C. S. (1981). The narcissistic personality inventory: alternative form reliability and further evidence of construct validity. Journal of Personality Assessment, 45, 159–162.
Rasmussen, K.R. and Boon, S.D. (2014). Romantic revenge and the Dark Triad: A model of impellance and inhibition. Personality and Individual Differences, 56, 51–56 
Soenens, B., & Vansteenkiste, M. (2010). A theoretical upgrade of the concept of parental psychological control: Proposing new insights on the basis of self-determination theory. Developmental Review, 30, 74–99.
Stone, G., Buehler, C., & Barber, B. K.. (2002) Interparental conflict, parental psychological control, and youth problem behaviors. In B. K. Barber (Ed.), Intrusive parenting: How psychological control affects children and adolescents. Washington, DC.: American Psychological Association.
Wai, M. and Tiliopoulos, N. (2012). The affective and cognitive empathic nature of the dark triad of personality. Personality and Individual Differences, 52, 794–799
__________________________




* SOR = Sindrom otuđenja od roditelja
** Intruzivno roditeljstvo: Kako psihološka kontrola utječe na djecu i adolescente
*** Self-system je koncept ličnosti koji je stvorio Harry S. Sullivan. On je smatrao da isti služi minimiziranju napetosti tjeskobe. Self-system se definira kao jedinstveni skup doživljaja koji se koristi pri opisu sebe. Sullivan je tvrdio da je u najvećem dijelu self-system rezultat pohvala koje osoba dobije od svojih skrbnika tijekom ranog djetinjstva.
¨ stopljenost, konfluencija
¨¨ Iskrenost - Skromnost
¨¨¨ Po uzoru na četiri jahača apokalipse koji naviještaju kraj svijeta: osvajač (antikrist), ratne strahote, glad i bolest te smrt

Nema komentara:

Objavi komentar